Ebook: Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik

Sarajevski govor zauzima posebno mjesto unutar južnoga poddijalekta ijekavskošćakavskog (istočnobosanskog) dijalekta. Ijekavskošćakavski (istočnobosanski) dijalekt zahvaća područje sjeveroistočne Bosne (međuriječje Bosne i Drine, uključujući slivove Fojnice i Usore). U ovom arhaičnom, zapadnoštokavskom dijalektu – uz govore s manje-više sačuvanim izvornim crtama – prisutni su i govori samo donekle asimiliranih došljaka. Najizrazitije govore ovog dijalekta sačuvali su
starinci Bošnjaci i Hrvati uz desnu dolinu Bosne te u slivovima Fojnice, Usore i Krivaje. Ijekavskošćakavski dijalekt dijeli se na dva poddijalekta – sjeverni i južni. Prvi obuhvaća govore sjeverno od Krivaje i istočno od rijeke Bosne (tuzlanska oblast), a drugi se pruža južnije od Krivaje.
U južnome poddijalektu imamo više različitih govornih tipova. Uz periferijski južnobosanski govorni tip (između planina Bjelašnice i Igmana te rijeka Zujevine i Željeznice), a koji ima prijelazni karakter (s oko 70% primarnih ijekavskošćakavskih osobina i oko 30% istočnohercegovačkih), izdvaja
se, kao zaseban, sarajevski kraj sa govorom grada Sarajeva. Od govornih tipova južnoga poddijalekta najbliži su mu spomenuti južnobosanski (obuhvaća Sarajevsko polje i Planinu, tj. područje Igmana i Bjelašnice), s kojim graniči na zapadu i jugozapadu, te govorni tip između rijeka Bosne i Krivaje, i to
njegov centralni pojas (prema planini Zvijezdi), s kojim graniči na sjeveru. U istočnom i jugoistočnom susjedstvu sarajevski govor ima sjevernu skupinu govora ijekavskoštakavskoga govornog tipa, koji pripada jugoistočnom poddijalektu istočnohercegovačkog dijalekta.