Ebook: Politike autorstva. Kanon, zajednica i pamćenje u novijoj hrvatskoj književnosti

U tri tematske cjeline knjige problematizira se pojam i analiziraju izvedbe modernog autorstva u odnosu prema raspravi o kanonu, interdisciplinarnim redefinicijama koncepta zajednice te autorskim uobličenjima „složene interakcije umjetničkog i društvenog prostora”. Posebna se pozornost daje autorima hrvatske književnosti 19. i početka 20. stoljeća među kojima su Ivan Mažuranić, August Šenoa, Antun Gustav Matoš i Miroslav Krleža, kao i analizama djela Ivane Brlić-Mažuranić, Ive Andrića, Ranka Marinkovića, Vladana Desnice, Ive Brešana i Mate Matišića. Osim ovoga, zaključno se tema autorstva, zajednice i pamćenja problematizira u kontekstu radikalne pedagogije, oslobađanja teksta institucionalnih granica i usmjeravanja obuhvatnijem promišljanju zajednice. „Naslijeđe kritičke teorije, pristup književnosti i kulturi kao poprištima otpora te kritičke analize rodnih, postkolonijalnih i kulturalnih studija, ako su i dijelom akademskih kurikuluma, tek trebaju postati ključnim poticajima da se čitanje književnosti u slijedu obrazovnih razina izmakne šablonskim obrascima i poveže “s vlastitim sada i ovdje” (str. 200 knjige), pri čemu je, kako pokazuje Protrka Štimec, kritički pogled na autora i autorstvo jedno od mogućih polazišta takve zadaće.“ Mirela Dakić, Umjetnost riječi XV (2021) • 1–2 • Zagreb